PROGRAMSKI JEZIK LOGO – SRAMOTNA ORGANIZACIJA DRŽAVNOG NATJECANJA IZ INFORMATIKE

Sramoćenje najsjanijeg olimpijskog područja u našem školstvu se nastavlja.

Da ravnatelj Agencije ne razumije bit natjecanja i poticanja darovitih, proizvodeći zbrku u natjecanjima iznošenjem samo njemu jasnih razloga zbog kojih je zabranio najmlađem državnom pobjedniku u povijesti RH Dorijanu Lendvaju (2.r) da se natječe dok ne upiše 5. razred, javno nam je otkrila NOVA TV, u svojoj prestižnoj emisiji Provjereno. Cijeli istinoljubivi auditorij koji drži do nacionalnih vrijednosti, a mali Dorijan i njegovi prijatelji, programerski znalci to svakako jesu, mogao je čuti rečenicu “da nije moguće Dorijana proglasiti državnim pobjenikom samo zato jer je bio jedini natjecatelj iz 2. razreda pa bi ispalo da se natjecao sam protiv sebe”. Kakva je to vrhunaravna bedastoća pokazuje činjenica vidljiva iz rezultata školskih i županijskih prednatjecanja u kojima je mali Dorijan bio bolji od više od četiri stotine ( > 400 ) svojih starijih kolega, i pobijedio ih (kao i Ivan Jambrešić) i stekao pravo sudjelovanja na državnom natjecanju.

Izjaviti za nekog tko je bio očigledno najbolji učenik 2. razreda te 2012. godine, da ne može biti upisan u listu državnih pobjednika, izvaliti za televiziju takvu glupost unatoč prejasnim pravilima koja nisu bila poštovana, i vide se na donjoj slici, i jasna su pismenom čovjeku,

može samo potpuni neznalica ili potpuno nekorektan čovjek.

Dorijan je bio regularni državni pobjednik, i mora ga se upisati u državnu evidenciju pobjednika.

No vratimo se na ovogodišnje natjecanje.

U svakom iole uređenom natjecanju, ispravljanje učeničkih rješenja događa se kao javno poznati dio rasporeda, i to odmah po završetku natjecanja.

No, u natjecanju iz Loga to nije slučaj, tako da se antipropaganda ovog natjecanja nastavlja i na ovogodišnjem državnom natjecanju.

DOĐITE PO REZULTATE SUTRA U 12

Kada je riječ o programiranju u programskom jeziku Logo, evaluacija učeničkih kodova u prisustvu učenika i mentora uvijek se odvijala neposredno po završetku samog rješavanja zadataka, a privremeni rezultati su se morali objaviti nekoliko sati nakon završetka rješavanja zadataka. Tri člana povjerenstva najsporijim mogućim radom od četiri učenika na sat (3×4/sat=12/sat) ovaj posao za tridesetak natjecatelja s lakoćom zgotove za tri sata.

Međutim, nesposobno državno povjerenstvo je na oglesnu ploču stavilo raspored bez evaluacije te učenike pozvalo da dođu pogledati rezultate sutradan u 12 sati te za uvid u kodove za 30 učenika predvidjelo pola sata, i odmah zatim pola sata za žalbu. Svatko tko prati ova natjecanja znade da se uvid u kodove, zbog specifičnosti, oduvijek osiguravao za vrijeme evaluacije.

Održati natjecanje u programiranju za osnovce bez mogućnosti prisustvovanja učenika i mentora evaluaciji naprosto je ispod svake razine koja je godinama uporno građena.

Neimati u Pravilniku, odnosno tzv. službenim propozicijama, odredbe o privremenim rezultatima i pravu na žalbu, može samo ovo državno povjerenstvo.

Napisati “Natjecanja u programsmskom jeziku LOGO za OSNOVNOŠKOLSKU SKUPINU”, ne izvire iz pravilnika i značilo bi da postoji i natjecanje u Logu za srednjoškolce.

A ovakve šlampavosti svojstvene su samo ovom državnom povjerenstvu i ravnatelju Agencije Filipoviću koji ih je imenovao.

Svaka čast onima koji to sve primjećuju, a zbog interesa djece ipak sudjeluju u organizaciji.

Naravno, tajnicu povjerenstva će smijeniti, kad tad.

A što je s onim članovima povjerenstva koji su predložili, glasovali i potpisali odluke suprotne pravilima? Što s gospodom Petričevićem i Dmitrovićem, koji su kao predsjednici potpovjerenstava najodgovorniji za natjecanja osnovnoškolaca? Zar će gospodin Nikola Dmitrović i dalje “u interesu darovite djece” surađivati s AZOO? Borba za “Interes djece” i njeni rezultati su vidljivi – stvorio je prvu listu neupisanih državnih pobjednika u povijesti RH. Jasno je da osobe koje još nisu u sebi osvijestile smisao za rad u stvarnom interesu djece, zapravo rade samo za svoju promociju. Dok su s jedne strane djeci uskraćena zaslužena priznanja za najviši plasman, “krivac” je dobio nezasluženo priznanje kao najbolji mentor.

Mi ne bismo mogli skupljati bodove za stručno napredovanje i ne mariti za djecu i njihovo pravo na priznanje za postignuti rezultat.

Potiranje darovitih u programiranju se nastavlja.

 

 

Usna harmonika, matematika, informatika, kemija, gitara i još puno toga. To je on – ljudina i šampion!

Miran, spontan, običan i nepretenciozan. Prirodan do kraja i ne voli namještene situacije. Drugačiji i potpuno svoj, bolje rečeno svojeglav, a nimalo tvrdoglav. Dobitna kombinacija. Tuđe glave uistinu poštuje i izrazito jepozitivan. Zna uživati u smijehu i malim stvarima. To je on, Domagoj Ćevid.

Kemijom se počeo baviti čim ju je ugledao u sedmom razredu osnovne škole i pobijedio na svojem prvom državnom natjecanju. U osmom razredu je, unatoč oduzetim bodovima zbog rukopisa i koječega, zapisan kao drugi s pola boda iza pobjednika.

Matematikom se lagano počeo baviti već u četvrtom razredu. U šestom je prvi put prošao na županijsko, a u sedmom na državno natjecanje, no bez zapaženog rezultata.

Na jači rad potaknuo ga je prof. Radman te je u osmom razredu došao u društvo najboljih među najboljima i upisao svoju prvu matematičku pobjedu.

Uz matematiku i kemiju, nakon završenog osmog razreda u OŠ Nikole Tesle u Zagrebu, dobio je nagradni kamp za poticanje darovitosti Božo Težak na Silbi i zaljubio se u programiranje. U samo petnaestak dana, od početnika, dostigao je zavidnu vještinu programiranja u C++.

Bilo je samo pitanje vremena kada će se i sam žešće pozabaviti vrhovima natjecateljskog programiranja i izboriti za mjesto u olimpijskom timu, kao i u matematici u kojoj je 2011. godine dohvatio svoje prvo srebro. Ne prepoznajući njegovu pravu natjecateljsku narav, mnogi su prošle godine ostali iznenađeni kada je pobijedio na hrvatskoj informatičkoj olimpijadi. Jedina koja je slatko vjerovala u njega bila je torta sačekuša, da bi samo nekoliko mjeseci kasnije Domagoj definitivno ušao u povijest.

Najprije je osvojio zlato na matematičkoj olimpijadi. Bilo je to prvo matematičko zlato u povijesti Hrvatske. Odmah potom osvojio je srebro na informatičkoj olimpijadi. Jasno, riječ je o srebru iz programiranja, a ne iz bubanja osnova informatike, koje se kod nas, umjesto još veće potpore programiranju, gotovo ‘kao korov’ razmnožilo i jede prostor za kreativne programerske cvjetiće.

Time je Domagoj po drugi puta upisan u povijest osobitih učeničkih postignuća. On je prvi Hrvat koji je spojio matematičko zlato i programersko srebro kao izvanserijsko postignuće, zbog čega je nedavno, u društvu sa svim zlatnim informatičkim programerskim olimpijcima, dobio ZRSovog Zlatnog CROCaliena.

Maturant je Pete gimnazije te svojim znanjem pomaže stasavanju novih mladih kemičara, matematičara i informatičara.

Sjećaš li broja bodova sa svoje prve pobjede iz matematike?

-Sjecam se. Bilo je 50.

A iz kemije?

-E to ne…nekih cca 75 %.

Sviraš gitaru, pjevaš, pušeš, bolje rečeno propuhuješ usnjaču. Od koga si naslijedio ljubav prema glazbi, i što najradiji slušaš?

-Ne bih rekao da sam ljubav naslijedio nego stekao usput i slušam svašta kvalitetno  🙂

Djeluješ izrazito sportski. Voliš li sport i koji sportovi te rekreativno privlače?

-Volim sport, iako se ne stignem ozbiljnije njime baviti. Mnogi me sportovi rekreativno privlače al rekao bih da ponajviše uzivam u nogometu i odbojci.

Pratiš li i svjetske majstore na gitari , koje su ti najdraže gitarske skladbe?

-Više manje pratim. Od klasičnih izvedbi su mi najdraze „Asturias“ od Isaaca Albeniza i Beethovenova Patetična sonata(iako je to originalno napisano za klavir, gitarska izvedba je jako zanimljiva) dok od modernijih skladbi volim puno skladbi Tommyja Emmanuela.

Odličan (5)

Koliko usnih harmonika imaš? Koliko rupica ima jedna usnjača?

-imam 5 usnih harmonika od kojih je jedna kromatska. Kromatska ima 12 rupa, dijatonska 10.

Najdraže pjesme na usnoj harmonici?

-A ima ih mnogo, odlična karakteristika usne harmonike je da se mnogo pjesama koje i nisu predvidene za harmoniku mogu svirati na njoj. Ali ako moram izdvojiti neke rekao bih Heart of gold i When the levee breaks.

Jesi li kada zamišljao ili možda sanjao kako bi lijepo bilo biti dirigentom nekog simfonijskog orkestra? Ipred tebe lijepe violinistice, prekrasne violice i Ana Rucner?

-Pa baš i ne…vise sam se zamišljao u nekom rock bendu nego u nekom simfonijskom orkestru.

 Jesi li siguran?  http://www.youtube.com/watch_popup?v=BNNFtlF9CDE

Tvoja olimpijska bilanca, iz rukava?

-1 zlato, 2 srebra, 1 bronca.

Opiši kratko svoj društveni život, dokolicu, izlaske, izbjegavaš li djevojke 🙂  …

-Djevojke nipošto ne izbjegavam, dapače…volim provoditi vrijeme u njihovom društvu. A i  volim otići sa prijateljima na pivo.

Jesi li ikad čuo za Luku Merćepa?

-Nisam.

Nisi čuo za Luku Merćepa, sramota?!?  To ti ije ovaj u sivoj majici na 2:20 pogledaj :))

Krajem ožujka počinje deseta sezona Informatijade BOŽO TEŽAK. Na njoj su pobjeđivali zlatni olimpijci Lovro Pužar, Goran Žužić, Ivica Kičić, Marin Tomić. S obzirom da je prof. Težak bio ne samo pionir informacijskih znanosti, nego i vrstan kemičar, hoćeš li pokušati dohvatiti i svoju prvu pobjedu juniorskom BOŽI (MASTERS LIGA za juniore)?

-Pa pokušat ću, iako je važno sudjelovati. A i to ću pokušati. 🙂

Voliš li poslušati onog tko različito misli ili bi radije čuo onog tko misli isto kao i ti?

-Ne vidim svrhu u istomišljenicima.

Ako želiš obrati se novim naraštajima i naciji s nekoliko rečenica.

– Pa eto…radite ono zbog čega ćete se osjećati bolje,zdravije,pametnije… to je ključ  🙂

Red je red, malo matematike pred kraj.

Bi li radije odmah zbrojio dva i dva ili ih pustio da u miru postanu četiri, ak’ im se prohtije?

-Dva i dva jesu četiri neovisno o tome jesam li ih ja zbrojio ili ne. 🙂

Znači, proglasio bi ih četvorkom i bez plusa između.

Za kraj rubrika 13 od 13, i nekoliko jednosekundnih blic pitanja, odgovaraš ‘kopiranjem’ jednog od ponuđenih odgovora.

1. Djeca cvijeća ili puna vreća?

– djeca cvijeća

2. Zlatno tele ili Vid i Drele?

-zlatno tele

3. Dobar dan ili luda noć?

-luda noć

4. Divlja svinja ili pitomi udav?

-divlja svinja (u vinskom umaku s njokima)

5. Žuta podmornica ili Crna magična žena?

-crna magična žena  http://www.youtube.com/watch?v=akEYBI4nA18

6. Momačka večer ili prva bračna noć?

-prva bračna noć (manje mamurluka)

7. Tajna u glavi ili moć u slavi?

-tajna u glavi.

8. Veliki prasak ili ljubavni časak?

-veliki prasak.

9. Najveći govor ili malo dobro djelo?

-malo dobro djelo.

10. Gitara na struju ili frigada na ulju?

-gitara na struju.

11. Kaj ili ča, ili oba dva?

-Što.

12. Sulejman veličanstveni ili ban Nikola Jurišić?

– Sulejman veličanstveni. (Hurem. Žena prije svega)  CENZURIRA SE!

13. Pošteno zginut ili muljažom se zbrinut?

-muljažom se zbrinut (mrtav ne možeš puno toga)

Hvala ti, bio si brz i relativno precizan te osvojio svih 9,5  od mogućih 13 bodova (dva pogrešna odgovora i skoro dva oduzeta boda zbog preslobodnog rukopisa – odgovor br. 4 i pola odgovora br. 6 se priznaju). Jedan odgovor ti je i skroz cenzuriran, teoretski.

E da, možeš li nam ukratko, za doviđenja, definirati tko i što su Osilbljatori?

-Izgubljeni plivači željni rekreacije.

Solidno, Domagoj. Evo prepune definicije, a film pogledaj za vikend na youtubekanalčiću: „Osilbljatori su dvoručna višenožna bića koja su u stanju žmirečke osvojiti srebrnu medalju na olimpijadi, svakakvoj. Iako plivaju bez glave, ne mogu potonuti, čak ni na Silbi.“

Usna harmonika, matematika, informatika, kemija, gitara, smijeh i još puno toga.

TO JE ON, LJUDINA I ŠAMPION!

 

Šljondro Fromzagi

U pripremi je treći broj

Featured

Zbognas Br. 3 donosi najnovije priče o nepoštivanju prava učenika na zasluženo priznanje, o tri godine izbjegavanja odgovornih organizatora da isprave greške i nepravde prema najboljim programerima. Donosi i priče o zalaganju roditelja da se greške isprave, otvorena pisma Predsjedniku države dr.sc. Ivi Josipoviću, priču o vraćanju priznanja Ministru MZOS-a za one rezultate koje djeca nisu osvojila u zadnje dvije godine, priče o inicijativi najboljih olimpijaca da se njihovim nasljednicima naknadno dodjele uskraćena priznanja, prenosimo otvoreno pismo i telegram upućen Ministru MZOS-a gospodinu Željku Jovanoviću. Donosimo priču o zanimljivostima s pripreme ovogodišnje podjele Oskara znanja državnim prvacima iz informatike, priču o studentima koji su uskratili pravo na besplatno korištenje njihovog autorskog uratka svojem bivšem profesoru, priču o učenicima koji su ‘probili led’ i prvi u povijesti umjesto priznanja za postignuti rezultat dobili zahvalnice, kao da su bili mentori ili organizatori te druge zanimljive priče o događajima na informatičkim natjecanjima, koje su dosad bile skrivene od očiju javnosti. Donosimo i razgovor s dvjema izuzetnim mladim osobama, koje su svojim uspjesima obilježile radost programiranja.

USKORO OBJAVLJUJEMO SADRŽAJ !

Ivica Kičić, jedan i osobit

Ivica Kičić je osobito ime u hrvatskom školskom sustavu. Završio je osnovnu školu Žitnjak i zagrebačku Petu gimnaziju, a sada je odličan student Fizike na PMF-u.

Još kao učenik četvrtog razreda počeo je s programiranjem i već na svojem prvom natjecanju iznenadio gotovo sve. U konkurenciji petaša i šestaša na županijskom natjecanju u BASIC-u osvojio je velikih 171 bod i drugo mjesto u Gradu Zagrebu. Odmah nakon toga dobio je svojeg prvog pravog menotra, Tibora Kulcsara, tadašnjeg najvrednijeg mladog mentora i tajnika UI Božo Težak.  Odmah nakon toga briljirao je na državnom natjecanju osvojivši prvo mjesto i u konkurenciji do šestih razreda i među četvrtašima. Od iduće godine zaredao je s pobjedama te ih do kraja osmog razreda ostvario ukupno devet. To je rezultat koji će teško itko ikada uspjeti nadmašiti. Ivica je bio fantastičan talent, ali i jako sposoban natjecatelj, s izuzetnom kondicijom i koncentracijom. Šira javnost to ne zna, no bilo je natjecateljskih subota kada je Ivica u jednom danu sudjelovao u pet različitih liga i rješavao po 26 zadataka. Krenuo bi ujutro u devet sati na FER-u s natjecanjem HONI i rješavao 6 zadataka. Nakon toga bi samo promijenio učionicu i prešaltao se na ZG. Informatijadu Božo Težak te nastavio s Logom i  BASIC-om za osnovce i riješio dva puta po pet zadataka. Budući da je satnica ukupnog natjecanja bila podešena da Ivica sve stigne, nakon toga bi pristupao natjecanju za mlađe juniore i na kraju za starije juniore, što je bilo još dva puta po pet zadataka.

Svojim rezultatima stalno je bio među deset najboljih srednjoškolaca te se s pravom očekivalo da će se već u osmom razredu izboriti za Izborne pripreme za nacionalnu reprezentaciju. No nije uspio, ‘ubila’ ga je neispavanost nakon jedine noći koju je navodno prespavao u hotelu. Te, 2007. godine državno natjecanje je bilo ‘tako dobro’ organizirano da zagrepčani nisu mogli spavati u hotelu Porin na Jakuševcu, stoga je i Ivica svaki dan morao putovati od Žitnjaka do Jakuševca i nazad.

Cijelo vrijem drugovanja s informatikom, Ivica iz ruku nije ispuštao matematiku, ali ni fiziku za koju je uvijek imao duboki osjećaj i nadu da je to izuzetno zanimljiv teren. Sudjelovao je i u natjecanjima iz matematike i iz fizike, i isto tako ostvarivao izvrsne rezultate, a u srednjoj školi je na natjecanja iz informatike dolazio bez posebnog intenzivnijeg pripremanja.

No, kada se izborio za nacionalnu reprezentaciju, jedne se godine odlučio žestoko spremiti za informatičku olimpijadu. I osvojio je zlato. To je Ivica Kičić, jedan i osobit.

Iako je bio fenomenalan natjecatelj, njegovi mlađi kolega pamte ga i kao izvanserijskog predavača. Bio je vrhunski talent za voditelje mladih, tako da je već u osmom razredu osnovne škole vodio napredne ZRSove radionice i kampove za mlađe kolege, ali i učitelje informatike, bio autor zadataka za natjecanja, a kasnije je bio istaknuti predavač na ljetnim i zimskim kampovima HSINa.

Unatoč brojnim obvezama još uvijek si priušti studentsko natjecanje u programiranju te rado i nesebično pomaže svojim mlađim kolegama.

Kako si se snašao na PMF-u, je li fizika ipak tvoj najdraži teren?

– Prebacivanje na fiziku je bila relativno brza odluka, tako da ću na ovo moći odgovoriti tek za nekoliko godina. Zasada sam jako zadovoljan sa studijem.

Znademo da si u informatici poosvajao sve živo. Prisjeti se svih svojih odličnih rezultata iz matematike i fizike:

-Iz matematike najbolji rezultati su mi bili u srednjoj školi 1. mjesto na Državnom natjecanju u prvom razredu i 3. mjesto u drugom, trećem i četvrtom razredu, a iz fizike 4. mjesto na državnoj razini u trećem razredu.

Pratiš li natjecanja u Hrvatskoj, i boli li te što je to natjecanje palo na tako niske grane?

– Pratim ih samo informativno, i nisam baš presretan s time što se događa. Nažalost, neki i dalje misle da je papir vrhunac tehnologije… vjerojatno iz razloga što i ne razumiju što računalo jest i kako se zbilja može iskoristiti.

Vidiš li nekog od mlađih informatičara koji će poput Luke Kalinovčića, Lovre Pužara, Goran Žužića, Stjepana Glavine, Ivana Katanića i tebe doći do novog olimpijskog zlata za Hrvatsku?

– Među trenutnim našim srednjoškolskim natjecateljima postoji mnogo kandidata za takve rezultate. Duboko sam uvjeren da će neki od njih uspjeti osvojiti zlato do kraja četvrtog razreda.

Imaš li vremena za društveni život, za izlaske, kako provodiš slobodno vrijeme?

– Neizbježno pitanje 🙂 Naravno da da, nisam robot. Ako nisam na faksu ili negdje vani, onda obično sviram gitaru, čitam, programiram nešto ili sl.

Ti si olimpijac s iskustvom sudjelovanja u najprestižnijim natjecanjima, uključujući i olimpijadu. Što bi savjetovao nadležnima s ciljem da se informatičkim natjecanjima u školskom sustavu RH vrati stari sjaj, u jednoj rečenici?

– Natjecanje ne služi tome da se održi, nego da stvori vrhunske genijalce.

Imaš li neku hrvatsku pobjedu koja ti je najslađa, ili možda najveći poraz, ako ga ima?

– Ne razmišljam uopće tako, nije mi toliki cilj pobijediti sunatjecatelje iz Hrvatske. Domaća natjecanja više smatram treningom za međunarodna.

Jesi li sudjelovao i osvojio neku financijsku nagradu na međunarodnim natjecanjima u programiranju, kada, na kojem natjecanju i koliko?

– Nisam ništa pretjerano osvojio. Postoje takva natjecanja, ali nikada ih nisam ciljano tražio. Nije ni tako jednostavno osvojiti neku nagradu, za to bih se trebao ozbiljno pripremati, odnosno, trošiti poveću količinu vremena, što namjerno nisam htio.

Koja bi međunarodna natjecanja u programiranju preporučio svojim mlađim kolegama?

– Google Code Jam, TopCoder, Codeforces, BubbleCup. Osim navedenih, na internetu postoje i mnoga druga manje poznata natjecanja. Bilo koje natjecanje može poslužiti kao jako dobra vježba.

Za kraj UspuTalka, evo i nekoliko jednosekundnih blic pitanja na koja te molim da odgovoriš kopiranjem jednog od dva ponuđena odgovora.

1. Vegeta ili vegetarijanka?

– vegetarijanka.

2. Pazin ili Žminj ?

– Pazin.

3. Misao u glavi ili novac u džepu?

– misao u glavi.

4. Turski marš ili grčki maraton?

– Turski marš.

5. Dida ili Frida?

– Frida.

6. Braća Dalton ili braća Kičić?

– braća Dalton.

7. Ljepota ili mudrost? 

– mudrost.

8. Stolno vino ili stolno računalo?

– Stolno računalo.

9. Amerikanac u Parizu ili francuskinja na plaži?

– francuskinja na plaži.

10. Vrabac u ruci ili Gobac na grani?

– vrabac u ruci.

11. Večernja haljina ili noćna košuljica?

– noćna košuljica.

12. Osnove informatike ili programiranje?

– programiranje.

13. Mjesec knjige ili godina ljubavi?

– godina ljubavi.

Uz zahvalu na razgovoru, molim savjet:

Je li lakše neki broj pomnožit s 0 ili ga oduzet od samog sebe?

– Pomnožiti s nulom.

Zašto?

– Zna se što se dobije kada se množi s nulom, ovo oduzimanje je komplicirano. Matematika se uči da si olakšamo probleme, koliko god to zvučalo krivo.

ZBOG NAS UspuTalk:

Šljondro Fromzagi

Poništena Županijska natjecanja u informatici-računalstvu 2012.

Dana 24. veljače 2012 Državno povjerenstvo je donijelo odluku o poništenju županijskih natjecanja iz programiranja (Algoritmi) za srednje škole. Iako je bilo očito da je riječ o preuranjenoj dostupnosti zadataka bez odgovarajuće zaštite na razini klase ili zadataka za sva natjecanja, u svojoj odluci tj. Očitovanju o poništenju natjecanja iz programiranja (Algoritmi, srednje škole) povjerenstvo nije navelo što se stvarno dogodilo i tko je odgovoran, a događalo se svašta. Međutim, navelo je da će se državno natjecanje skratiti za jedan dan i kako zahtijeva (?!) izradu novih zadataka.

Infokup- 2012 Odluka-DP-a 24 02

Kasnije je to Očitovanje postalo Očitovanje Br. 1, a Očitovanjem br. 2 poništeno je i natjecanje iz famoznih Osnova informatike za srednje škole. Međutim, to očitovanje nije sačinjeno u formi Odluke, pa makar i bez pečata i potpisa, kao ono prvo, nego je samo ‘stavljeno’ na portal Infokup.

Nasuprot samoreklamerstvu Infokupa kao najvećem i najznačajnijem informatičkom natjecanju koje je smiješno za sve koji poznaju stvarno stanje u državi, nameće se pitanje, kako to da se na županijskim i državnim natjecanjima do 2010. nikada nije dogodio propust sa zaštitom zadataka, a da o kvaliteti zadataka i ne govorimo.

Nakon ponišenog natjecanja u programiranju i neki mediji su počeli postavljati pitanje: Kome trebaju natjecanja iz informatike? Autor članka se prisjetio i kako je došlo do naglih promjena u organizaciji ovih natjecanja, te objavio otvoreno pismo koje su prije dvije godine uputili daroviti informatičari, najbolji mladi natjecatelji.

Obavijest hrvatskim učenicima, mentorima i hrvatskoj javnosti, ožujak 2010.

Tematiku je obradio i časopis BUG, Županijski Infokup 2012. – Bistri mladci i šlampava organizacija. Nekoliko dana nakon poništenja oglasio se DUMP, suorganizatorska udruga iz Splita koju je odabrao AZOO. Ova udruga osnovana je 22.1.2010., da bi već nakon mjesec dana te iste godine dobila organizaciju državnog natjecanja. Oglasili su se na način koji je izvan svake logike i koji podsjeća na davna, davno davno prošla vremena, priopćenjem iz kojeg izdvajamo: “Napad na sustav i uspješan pokušaj krađe natjecateljskih materijala smatramo vlastitom pogreškom – naivnom vjerom u natjecateljski duh sudionika. Šteta je nepovratno počinjena, ali sada smo svjesni prijetnje koju smo prije smatrali zanemarivom i činimo sve da se propust ne ponovi.”  Na kraju svojeg javnog obraćanja ponovno briljiraju i zahvaljuju članovima povjerenstva koji su im pomogli u ranom otkrivanju problema (kao da svi zajedno nisu znali da zaštite nema već drugu godinu). Zamislite, DP nije ni u jednoj sjednici raspravljalo o zaštiti zadataka, a ljudima iz suorganizatorske udruge DUMP, koja tijesno surađuje s AZOO, cijelim povjerenstvom i njegovom tajnicom Knezović se, kako sami napisaše, prijetilo. Evo tog briljantnog završetka: “Također, svoje isprike želimo uputiti i mentorima i članovima povjerenstava, čija je brza reakcija pomogla u ranom otkrivanju problema i njegovom rješavanju. Bez vas, rješavanje problema ne bi uspjelo – hvala vam na tome.”

OSVRT DUMP-a NA ŽUPANIJSKU RAZINU INFOKUPA 2012, 1.3.2012.

Nažalost o biti problema niti riječi, a deteljna analize događaja nije načinjena. Jer, kao prvo, ne smije se dogoditi da dostupnost zadataka (ili rješenja) nekoliko godina nije sistemski riješena. Kao drugo, mora biti predviđen sistem za analizu kojim se trenutno mogu povezati ulogirani korisnici sa svojom akcijom koju su poduzimajli prema podatkovnoj bazi. Pa čak i kada postoje odlična sistemska rješenja, greška na pojedinačnoj razini je moguća, jer ovlaštena tehnička osoba može u trenutku nesmotrenosti počiniti npr. “dati dostupnost pogrešnom sadržaju odnosno pogrešnom skupu dostupnih sadržaja”. Tada je riječ o kratkotrajnoj preuranjenoj vidljivosti zadataka ili rješenja.

Zanima nas jesu li u MZOS-u napokon shvatili da je upravo MZOS odgovaran svojoj Vladi RH za rad Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), i da nitko ne smije biti otok bez odgovornosti ?

U međuvremenu je u ponedjeljak 5.3. održano ponovljeno natjecanje iz Algoritama za srednje škole pri čemu su svi učenici rješavali iste zadatke. Podsjećamo, u odluci o poništenju ovog natjecanja napisano je da DP zahtijeva izradu novih zadataka. Tada nije bilo jasno od koga DP to zathijeva (najvjerojatnije od samog sebe), a sada je nejasno zašto su se ‘morali izraditi’ novi zadaci. Jer, ako se državno natjecanje skraćuje za jedan dan, onda su zadaci predviđeni za drugi dan koji se briše, ostali slobodni. No, rezultati, kakvi god da budu, nekoga će nepovratno oštetiti, odnosno već su oštetili. Logično je da  će uvijek postojati jedna grupa koja je prošli put napravila bolje i druga grupa koja je ovaj put napravila bolje. Uz ovakvo vođenje i nezabilježene propuste u dva desetljeća postojanja, natjecanje je nepovratno izgubilo kvalitetu tako da bez radikalnih promjena više neći imati smisla.

Potvrdilo se da su gospoda iz AZOO bila potpuno neodgovorna kada nisu obratila pažnju na pismo koje su im prije dvije godine uputili najbolji hrvatski natjecatelji: Treba imati hrabrosti i ne obratiti pažnju na mišljenje najboljih. Je li riječ samo o hrabrosti?

Otvoreno pismo hrvatskih informatičkih natjecatelja, travanj 2010.

Vrijeme je da se nestručnsti i samovolji stane na kraj.

Roditelji natjecatelja otvoreno su iznijeli svoja zapažanja i zatražili pomoć od najodgovornijih obnašatelja državne vlasti.

Pismo Ministru MZOS te Premijeru i Predsjedniku od strane roditelja, 23.2.2012.

Na roditeljsku inicijativu koja je i odličan primjer pozitivnog razmišljanja, prvi je odgovorio najbolji hrvatski informatički olimpijac, višestruki osvajač zlatnih medalja, student FER-a Goran Žužić, a u ime roditelja mu se zahvalila mr.ars. Vanda Jurković, akademska kiparica, majka višestrukog državnog pobjednika Roberta Benića, učenika 7.r. osnovne škole.

GORAN ŽUŽIĆ: Odgovor – potpora roditeljima

Vanda Jurković: Zahvala Goranu Žužiću u ime roditelja

Potporu roditeljima izrazili su i mnogi drugi istaknuti sudionici u procesu organizirane skrbi o darovitim pojedincima, očekujući istinsku reakciju i potporu nadležnih.

– nastavlja se –