Izašao prvi broj

Nakon nekoliko dana probnog rada ispravili smo uočene greškice, postavili cjelovitu statistiku, kompletirali se i čekamo prvo službeno objavljivanje.

Pojavljivat ćemo se s novim tekstovima najčešće u razmacima od dva tjedna i trudit da vam budemo nova spoznaja vrijedna.

Naši dani bit će ili srijeda ili subota, a ponekad nas mozete očekivati i večer ranije.

U prvom broju ćemo donijeti seriju tekstova i dokumenata o stvarnim događajima u natjecanjima iz informatike koji su godinima ostajali skriveni od očiju javnosti ili im je posvećivana nedovoljna pažnja.

U svakom drugom broju bit će predstavljena osoba koja je svojim rezultatima ostavila traga u novijoj povijesti promicanja hrvatskoga znanja među učenicima, a u prvom broju objavit ćemo razgovor s Ivicom Kičićem, jednim od najboljih natjecatelja u školskom sustavu Republike Hrvatske.

Nastavit cemo s prikupljanjem informacija i o drugim sličnim, ali javnosti nedovoljno poznatim ili potpuno nepoznatim događajima i pričama.

U srijedu u podne će pred vama biti prvi broj …

Ivica Kičić, jedan i osobit

Ivica Kičić je osobito ime u hrvatskom školskom sustavu. Završio je osnovnu školu Žitnjak i zagrebačku Petu gimnaziju, a sada je odličan student Fizike na PMF-u.

Još kao učenik četvrtog razreda počeo je s programiranjem i već na svojem prvom natjecanju iznenadio gotovo sve. U konkurenciji petaša i šestaša na županijskom natjecanju u BASIC-u osvojio je velikih 171 bod i drugo mjesto u Gradu Zagrebu. Odmah nakon toga dobio je svojeg prvog pravog menotra, Tibora Kulcsara, tadašnjeg najvrednijeg mladog mentora i tajnika UI Božo Težak.  Odmah nakon toga briljirao je na državnom natjecanju osvojivši prvo mjesto i u konkurenciji do šestih razreda i među četvrtašima. Od iduće godine zaredao je s pobjedama te ih do kraja osmog razreda ostvario ukupno devet. To je rezultat koji će teško itko ikada uspjeti nadmašiti. Ivica je bio fantastičan talent, ali i jako sposoban natjecatelj, s izuzetnom kondicijom i koncentracijom. Šira javnost to ne zna, no bilo je natjecateljskih subota kada je Ivica u jednom danu sudjelovao u pet različitih liga i rješavao po 26 zadataka. Krenuo bi ujutro u devet sati na FER-u s natjecanjem HONI i rješavao 6 zadataka. Nakon toga bi samo promijenio učionicu i prešaltao se na ZG. Informatijadu Božo Težak te nastavio s Logom i  BASIC-om za osnovce i riješio dva puta po pet zadataka. Budući da je satnica ukupnog natjecanja bila podešena da Ivica sve stigne, nakon toga bi pristupao natjecanju za mlađe juniore i na kraju za starije juniore, što je bilo još dva puta po pet zadataka.

Svojim rezultatima stalno je bio među deset najboljih srednjoškolaca te se s pravom očekivalo da će se već u osmom razredu izboriti za Izborne pripreme za nacionalnu reprezentaciju. No nije uspio, ‘ubila’ ga je neispavanost nakon jedine noći koju je navodno prespavao u hotelu. Te, 2007. godine državno natjecanje je bilo ‘tako dobro’ organizirano da zagrepčani nisu mogli spavati u hotelu Porin na Jakuševcu, stoga je i Ivica svaki dan morao putovati od Žitnjaka do Jakuševca i nazad.

Cijelo vrijem drugovanja s informatikom, Ivica iz ruku nije ispuštao matematiku, ali ni fiziku za koju je uvijek imao duboki osjećaj i nadu da je to izuzetno zanimljiv teren. Sudjelovao je i u natjecanjima iz matematike i iz fizike, i isto tako ostvarivao izvrsne rezultate, a u srednjoj školi je na natjecanja iz informatike dolazio bez posebnog intenzivnijeg pripremanja.

No, kada se izborio za nacionalnu reprezentaciju, jedne se godine odlučio žestoko spremiti za informatičku olimpijadu. I osvojio je zlato. To je Ivica Kičić, jedan i osobit.

Iako je bio fenomenalan natjecatelj, njegovi mlađi kolega pamte ga i kao izvanserijskog predavača. Bio je vrhunski talent za voditelje mladih, tako da je već u osmom razredu osnovne škole vodio napredne ZRSove radionice i kampove za mlađe kolege, ali i učitelje informatike, bio autor zadataka za natjecanja, a kasnije je bio istaknuti predavač na ljetnim i zimskim kampovima HSINa.

Unatoč brojnim obvezama još uvijek si priušti studentsko natjecanje u programiranju te rado i nesebično pomaže svojim mlađim kolegama.

Kako si se snašao na PMF-u, je li fizika ipak tvoj najdraži teren?

– Prebacivanje na fiziku je bila relativno brza odluka, tako da ću na ovo moći odgovoriti tek za nekoliko godina. Zasada sam jako zadovoljan sa studijem.

Znademo da si u informatici poosvajao sve živo. Prisjeti se svih svojih odličnih rezultata iz matematike i fizike:

-Iz matematike najbolji rezultati su mi bili u srednjoj školi 1. mjesto na Državnom natjecanju u prvom razredu i 3. mjesto u drugom, trećem i četvrtom razredu, a iz fizike 4. mjesto na državnoj razini u trećem razredu.

Pratiš li natjecanja u Hrvatskoj, i boli li te što je to natjecanje palo na tako niske grane?

– Pratim ih samo informativno, i nisam baš presretan s time što se događa. Nažalost, neki i dalje misle da je papir vrhunac tehnologije… vjerojatno iz razloga što i ne razumiju što računalo jest i kako se zbilja može iskoristiti.

Vidiš li nekog od mlađih informatičara koji će poput Luke Kalinovčića, Lovre Pužara, Goran Žužića, Stjepana Glavine, Ivana Katanića i tebe doći do novog olimpijskog zlata za Hrvatsku?

– Među trenutnim našim srednjoškolskim natjecateljima postoji mnogo kandidata za takve rezultate. Duboko sam uvjeren da će neki od njih uspjeti osvojiti zlato do kraja četvrtog razreda.

Imaš li vremena za društveni život, za izlaske, kako provodiš slobodno vrijeme?

– Neizbježno pitanje 🙂 Naravno da da, nisam robot. Ako nisam na faksu ili negdje vani, onda obično sviram gitaru, čitam, programiram nešto ili sl.

Ti si olimpijac s iskustvom sudjelovanja u najprestižnijim natjecanjima, uključujući i olimpijadu. Što bi savjetovao nadležnima s ciljem da se informatičkim natjecanjima u školskom sustavu RH vrati stari sjaj, u jednoj rečenici?

– Natjecanje ne služi tome da se održi, nego da stvori vrhunske genijalce.

Imaš li neku hrvatsku pobjedu koja ti je najslađa, ili možda najveći poraz, ako ga ima?

– Ne razmišljam uopće tako, nije mi toliki cilj pobijediti sunatjecatelje iz Hrvatske. Domaća natjecanja više smatram treningom za međunarodna.

Jesi li sudjelovao i osvojio neku financijsku nagradu na međunarodnim natjecanjima u programiranju, kada, na kojem natjecanju i koliko?

– Nisam ništa pretjerano osvojio. Postoje takva natjecanja, ali nikada ih nisam ciljano tražio. Nije ni tako jednostavno osvojiti neku nagradu, za to bih se trebao ozbiljno pripremati, odnosno, trošiti poveću količinu vremena, što namjerno nisam htio.

Koja bi međunarodna natjecanja u programiranju preporučio svojim mlađim kolegama?

– Google Code Jam, TopCoder, Codeforces, BubbleCup. Osim navedenih, na internetu postoje i mnoga druga manje poznata natjecanja. Bilo koje natjecanje može poslužiti kao jako dobra vježba.

Za kraj UspuTalka, evo i nekoliko jednosekundnih blic pitanja na koja te molim da odgovoriš kopiranjem jednog od dva ponuđena odgovora.

1. Vegeta ili vegetarijanka?

– vegetarijanka.

2. Pazin ili Žminj ?

– Pazin.

3. Misao u glavi ili novac u džepu?

– misao u glavi.

4. Turski marš ili grčki maraton?

– Turski marš.

5. Dida ili Frida?

– Frida.

6. Braća Dalton ili braća Kičić?

– braća Dalton.

7. Ljepota ili mudrost? 

– mudrost.

8. Stolno vino ili stolno računalo?

– Stolno računalo.

9. Amerikanac u Parizu ili francuskinja na plaži?

– francuskinja na plaži.

10. Vrabac u ruci ili Gobac na grani?

– vrabac u ruci.

11. Večernja haljina ili noćna košuljica?

– noćna košuljica.

12. Osnove informatike ili programiranje?

– programiranje.

13. Mjesec knjige ili godina ljubavi?

– godina ljubavi.

Uz zahvalu na razgovoru, molim savjet:

Je li lakše neki broj pomnožit s 0 ili ga oduzet od samog sebe?

– Pomnožiti s nulom.

Zašto?

– Zna se što se dobije kada se množi s nulom, ovo oduzimanje je komplicirano. Matematika se uči da si olakšamo probleme, koliko god to zvučalo krivo.

ZBOG NAS UspuTalk:

Šljondro Fromzagi

Ove godine je Infokup dotaknuo dno dna

Za početak ću podsjetiti na prijašnju priču sa connecta: “HSIN prisiljen otkazati stručnu suradnju s AZOO?” A sada malo o događajima ova godine. Nisam aktivno sudjelovao na natjecanju kao mentor, ali kao profesor informatike pratim zbivanja i natjecanja iz informatike. Ove godine je Infokup dotaknuo dno dna. Prenosimo priču s Virtualnog trga za javni dijalog o znanosti i obrazovanju, s portala connect.

Ove godine je Infokup dotaknuo dno dna

Što sve moraju raditi zaljubljenici u programiranje da bi pokušali zaštiti pravo učenika na priznanje i nagradu za postignuti rezultat

Jedan od najsjajnijih hrvatskih osnovnoškolskih mentora, nekada je i sam bio programer i osvajao najviša mjesta na županijskim i državnim natjecanjima. Ime mu je Kristijan Burnik, vlada programskim jezicima Logo i C++, vodi napredne programerske radionice i izrađuje zadatke za ZG. Informatijadu Božo Težak, voli glazbu i uživa u WEB dizajniranju, student je FER-a i tajnik udruge informatičara Božo Težak. No povrh svega izrazito je ustrajna i uporna osoba, osobito osjetljiva na pogreške i nepravde prema svojim štićenicima, darovitim programerima osnovnoškolcima. Svoje učenike uči da se vlastite greške moraju uočavati i ispravljati te da se mora boriti za svoja prava. Na koji način Kristijan to čini i u stvarnom životu, najbolje pokazuje odlučnost kojom se borio da se ispravi greška i nepravda prema Dominiku Fistriću. Sada već mnogi znaju da je Dominik oštećen na državnom natjecanju u Rapcu 2011. godine. Tada je, suprotno važećim propozicijama, bio proglašen trećeplasiranim među petašima, a zapravo je bio pobjednik među četvrtašima.

Njegov mentor Kristijan pisao je žalbe, pisma, predstavke, a često i požurnice jer nije dobivao odgovore. Trebalo je imati petlju i ostati korektan, istine radi:

Požurnica na dan oslobođenja, 7.8.2011.

I istina ima pravo ugledati sunce, zar ne?

‘Darovita’ uprava može odgovoriti na predstavku osobe A dostavljajući odgovor uz napomenu da ga daje na predstavku osobe B

Najbolji hrvatski informatički olimpijac uputio je sredinom 2011. predstavku u Ured Vlade RH i založio se da se ispravi nepravda prema učeniku 4.r. osnovne škole Dominiku Fistriću.kome je umjesto programerske pobjede na državnom natjecanju među četvrtašima, dodijeljeno treće mjesto među petašima. Da se slučaj malog Dominika riješi neprestano je putem predstavki i požurnica, osim učenikove majke, intervenirao i Kristijan Burnik iz UI Božo Težak. Zlatni olimpijac Goran Žužić na svoju predstavku nije dobio odgovor, no gospodin Kristijan je nakon jedne požurnice dobio odgovor s uveseljavajućim privitkom :

Predmet: Predstavka gospodina Gorana Žužića – odgovor, daje se

I zatim o svojem ‘otkriću’ uputio pismo u Ured Predsjednice Vlade RH:

Dostavljeni privitak namijenjen je trecoj osobi a ne meni, pritužba Kristijana Burnika

Eto, sad je dokazano! Darovita uprava može osobi A odgovoriti na njenu predstavku i putem dopisa u privitku u kojem navodi da je to odgovor koji se daje na traženje osobe B.

Svoje učenike učim da se greške moraju ispravljati

Nezadovoljna što administracija ni nakon šest mjeseci nije bila riješila problem pogrešnog rangiranja učenika na državnom natjecanju, profesorica matematike i informatike se početkom studenog 2011. jednostavnim riječima obratila Uredu Predsjednice Vlade RH, razmišljajući ljudski iskreno i pozitivno. Svoje učenike učim da se greške moraju ispravljati, a da se za neke od njih jedni drugima moramo i ispričati! Kada me djeca pitaju što treba napraviti da se greška i nepravda prema malom Dominiku ispravi, kažem: “potrebno je dokument s rezultatima D.F. prebacitit’ iz mape za pete razrede u mapu za četvrte razrede”, zatim iz ormara u AZOO izvadit Oskara znanja, na njem’ napisati godinu, vrstu natjecanja i Dominik Fistrić, i gotovo. Prenosimo pismo u cijelosti:

Svoje učenike učim da se greške moraju ispravljati

Smiju li se udruge natjecati u školskom sustavu RH?

Featured

Dobro je poznata činjenica da su upravo udruge stvarale natjecateljsku informatiku u Hrvata, uključujući i županijska i državna natjecanja u školskom sustavu Republike Hrvatske. Međutim, u pripremama za informatička natjecanja u zadnje dvije godine udruge informatičara, sudionice mnogih natjecanja, prestale su dobivati službene obavijesti o načinu prijavljivanja i sudjelovanju u natjecanju, a u Propozicijama o natjecanju je iz formulacije škole/udruge, izbačena riječ udruge. Povrh toga je naglašeno da se natjecati mogu samo redoviti učenici škola.

Mnogi su htjeli znati odgovor na slijedeća pitanja: je li udrugama zabranjeno natjecanje, odnosno, ako se udruge smiju natjecati, zašto u Pravilniku ne piše škole/udruge, te zašto odgovorne osobe nisu o natjecanju obavještavale sve subjekte koje skrbe o poticanju darovitosti na ovom području?

Željki Knezović – Smiju li se udruge natjecati u školskoj godini 2010.-2011. 1 dio

Željki Knezović – Smiju li se udruge natjecati u školskoj godini 2010.-2011. 2 dio

Smiju li se udruge natjecati 2012 ODGOVOR Tajnice Županijskog povjerenstva

S obzirom da odgovor nisu dobili u eksplicitnom obliku, a poznata je činjenica da samo u školskim natjecanjima koja su uvedena prije tri godine, sudjeluje vrlo veliki broj škola sa samo jednim natjecateljem, pitanje je zašto se uopće pokušalo izbacivati udruge kada očito mogu pomoći jeftinijoj provedbi:natjecanja, i kada mogu biti prirodni korektivni faktor u situacijama kada daroviti učenik ‘ostane u zraku’.

Je li imalo smisla?

– nastavit će se –

Iz propozicija je preko noći nestala odredba o potrebnim kvalifikacijama predsjednika povjerenstva i još se nije vratila

Featured

Je li moguće da iz nekog pravilnika ili propozicija o natjecanju samo tako nestane odredba ili bitna rečenica? Nije? E, varate se. Jest, moguće je, i nažalost, zbilo se. Dogodilo se to u natjecanjima iz informatike, odnosno u pravilniku naziva “Natjecanje iz informatike  racunalstva novo” početkom 2010. godine, autorice Željke Knezović. U prvoj službenoj verziji pod gornjim naslovom nalazila se odredba o potrebnim kvalifikacijama predsjednika povjerenstva (plavo obojano).

Natjecanje iz informatike racunalstva novo

Nakon nekog vremena taj pravilnik je doživio promjenu. U nazivu je na početku i kraju dobio dva dodatka “NOVO-Natjecanje iz informatike  racunalstva i natjecanje iz izrade softverskih radova (INFO-kup natjecanje), a iz sadržaja je nestala rečenica koja zahtjeva da Predsjednik županijskog povjerenstva mora biti osoba s višegodišnjim iskustvom u informatici.

NOVO-Natjecanje iz informatike racunalstva i natjecanje iz izrade softverskih radova (INFO-kup natjecanje) 2010

Rečenica Predsjednik županijskog povjerenstva mora biti osoba s višegodišnjim iskustvom u informatici jednostavno je nestala, autorica novog dokumenta ostala je nepromijenjena, a posljedice su poznate. Na čelo informatičkih povjerenstava su mogle doći osobe bez ikakvog iskustva u informatici, a sve one osobe koje su suprot propozicijama na to mjesto pola godine ranije bile imenovane, gotovo da su dobile i ‘retroaktivni legitimitet’. Ljudi moji, je li to moguće?

Državni pobjednik za četvrte razrede proglašen je trećim među petašima

Dominik Fistrić, višestruki je pobjednik programerske lige MINI VIJUGA i Male programerske olimpijade. Kao učenik 4. razreda osnovne škole uspio se, između više od 40-tak četvrtašića, jedini plasirati na državno natjecanje 2011.godine. Ostvario je izvrstan tezultat, a šlampavi organizatori koji ne poznaju svoj vlastiti pravilnik (Propozicije), proglasili su ga trećim među učenicima petih razreda. Budući da je Dominik bio zapravo prvi, jer propozicije eksplicitno nalažu da se ljestvica poretka mora sačiniti po razredima, četvero ponajboljih mentora uputilo je žalbu u žalbenom roku. Državno povjerenstvo se postavilo ignorantski, a natjecanje je zaključilo s ovom pogreškom ne odgovorivši na žalbu  i time učeniku uskratilo pravo na priznanje i nagradu za stvarno postignuti rezultat te na Oskara znanja. Učenikov mentor, udruge i najbolji olimpijci te osnovnoškolski mentori, pisali su pritužbe, prigovore, predstavke i požurnice. No umjesto odgovora, MZOS im je naprosto prosljeđivao očitovanja onih na čiji su se rad žalili (AZOO). Roditelji su bili odlučni učiniti sve da se pogreška ispravi, a predmet se pod oznakama KLASA 050-0111-01 1915 i KLASA:050-01/11-01/29, nalazi u primopredajnoj dokumemntaciji između prošle i sadašnje vlade. Slučaj nije završen.

O ČEMU JE RIJEČ

Nekoliko primjera ispravnog postupanja u prethodnim godinama …

Izvod iz PROPOZICIJA (Pravilnika o natjecanju)

Zahtjev za Odvojeno vrednovanje DF 18 4 2011

Dominikov mentor, KRISTIJAN BURNIK 12 5 2011 Tajnici DPa

Umjesto odluke u žalbenom roku, stigao je odgovor Predsjednice DP-a Zlatke Markučič tek nakon pismene POŽURNICE. U odgovoru se nakon gotovo mjesec dana od završenog natjecanja, ovim odgovorom se zahtjev za odvojeno vrednovanje pokušao neistinito prikazati kao zahtjev za izmjenom propozicija koje nitko nije tražio niti su bile potrebne. U ovom dokumentu se prvi puta spomenula šampionska sintagma “kategorija starije dobne skupine”, koja ustvari predstavlja logičku besmislicu i pokazuje kako DP ne razumije elementarne stvari iz vlastitih propozicija natjecanja:

Budući da je dio obrazovne administracije, uključujući i MZOS, i dalje ostajao posve neosjetljiv na pisanja i traženja, i udruga i mentor i učenikova majka bili su se prisiljeni obratiti najvišoj razini izvršne vlasti u RH. Evo nekih dokumenata:

KRISTIJAN BURNIK – požurnica Vladi RH i odgovor Ureda Premijerke, početak lipnja 2011.

Nikolina Fistrić ŽUPANU ŽUPANIJE ZAGREBAČKE I UREDU PREDSJEDNICE VLADE, UOČI SVEČANOSTI i dodjele Oskara znanja, početak lipnja 2011.

Umjesto rješenja problema, a nakon višestrukog pritiska podnescima učenikove majke i udruge informatičara Božo Težak, stigao je i prvi odgovor iz MZOS-a. U odgovoru se prenose stajališta AZOO na čiji se rad žale oštećeni, pokazuje nepoznavanje propozicija natjecanja i iznosi ‘neka svoja logika’!? Ujedno se, po već viđenom modelu, insinuira da je učenikov mentor napustio Državno natjecanje ranije, pa mu se nije mogao uručiti odgovor DP-a. No, u laži su kratke noge, jer postoji cijeli autobus svjedoka da je učenikov mentor K.B., otputovao za Zagreb upravo u organizaciji tog istog DP-a, zajedno sa svim osnovnoškolcima, a vrijeme službenog polaska iz Rapca bilo je unaprijed određeno satnicom za 19.4.2011. u 14 sati. Evo prvog ‘uratka’ iz MZOS-a:

Prvi odgovor iz MZOS-a – Đenović (Jugović) 11 6 2011.

U međuvremnu predmet Dominika Fistrića dobio je klasifikaciju, prvi puta:

Predmet dobio klasifikaciju prvi put – KLASA 050-0111-01 1915

Ujedno, ne obazirući se napogreške i oštećenog učenika, AZOO je održala svečanost podjele Oskara znanja najboljim državnim natjecateljima. Među njima nije bilo Dominika Fistića, unatoč ostvarenoj pobjedi na državnom natjecanju. Nezadovoljni roditelji Dominikovih kolega podijelili su letke dijelu sudionika, a otac jednog državnog pobjednika letke je uručio glavnim organizatorima, te posebno vodstvu AZOO i Ministru Radovanu Fuchsu, nakon čega je dobio ‘upozorenje’ da će ga se udaljiti iz dvorane. No uzvratio je da se nalazi u javnom prostoru, a ne u privatnoj kavani organizatora, te da je doveo sina koji je isto tako dobitnik Oskara znanja.

LETAK – DOMINIK FISTRIĆ

S druge strane, na ovaj nevjerojatan uradak iz MZOS-a udruga Božo Težak je uputila predstavku uz detaljno obrazloženje neutemmeljenosti svake rečenice tog dopisa te ga 15.6. uputila putem e-maila u Ured Predsjednice Vlade, a dan kasnije i urudžbirala u istom uredu:

UI Božo Težak, Podnesak VLADI RH 16 06 2011.

Dok su se mnogi spremali za ljetne odmore, uporni roditelji, učenikov mentor, udruga, a zatim i najbolji hrvatski olimpijci i drugi mentori, svoje privatno vrijeme posvetili su darovitom učeniku i nastavili borbu za njegovo pravo na priznanje za postignuti rezultat.

– Nastavak slijedi na TV ekranima –

 

 

 


Poništena Županijska natjecanja u informatici-računalstvu 2012.

Dana 24. veljače 2012 Državno povjerenstvo je donijelo odluku o poništenju županijskih natjecanja iz programiranja (Algoritmi) za srednje škole. Iako je bilo očito da je riječ o preuranjenoj dostupnosti zadataka bez odgovarajuće zaštite na razini klase ili zadataka za sva natjecanja, u svojoj odluci tj. Očitovanju o poništenju natjecanja iz programiranja (Algoritmi, srednje škole) povjerenstvo nije navelo što se stvarno dogodilo i tko je odgovoran, a događalo se svašta. Međutim, navelo je da će se državno natjecanje skratiti za jedan dan i kako zahtijeva (?!) izradu novih zadataka.

Infokup- 2012 Odluka-DP-a 24 02

Kasnije je to Očitovanje postalo Očitovanje Br. 1, a Očitovanjem br. 2 poništeno je i natjecanje iz famoznih Osnova informatike za srednje škole. Međutim, to očitovanje nije sačinjeno u formi Odluke, pa makar i bez pečata i potpisa, kao ono prvo, nego je samo ‘stavljeno’ na portal Infokup.

Nasuprot samoreklamerstvu Infokupa kao najvećem i najznačajnijem informatičkom natjecanju koje je smiješno za sve koji poznaju stvarno stanje u državi, nameće se pitanje, kako to da se na županijskim i državnim natjecanjima do 2010. nikada nije dogodio propust sa zaštitom zadataka, a da o kvaliteti zadataka i ne govorimo.

Nakon ponišenog natjecanja u programiranju i neki mediji su počeli postavljati pitanje: Kome trebaju natjecanja iz informatike? Autor članka se prisjetio i kako je došlo do naglih promjena u organizaciji ovih natjecanja, te objavio otvoreno pismo koje su prije dvije godine uputili daroviti informatičari, najbolji mladi natjecatelji.

Obavijest hrvatskim učenicima, mentorima i hrvatskoj javnosti, ožujak 2010.

Tematiku je obradio i časopis BUG, Županijski Infokup 2012. – Bistri mladci i šlampava organizacija. Nekoliko dana nakon poništenja oglasio se DUMP, suorganizatorska udruga iz Splita koju je odabrao AZOO. Ova udruga osnovana je 22.1.2010., da bi već nakon mjesec dana te iste godine dobila organizaciju državnog natjecanja. Oglasili su se na način koji je izvan svake logike i koji podsjeća na davna, davno davno prošla vremena, priopćenjem iz kojeg izdvajamo: “Napad na sustav i uspješan pokušaj krađe natjecateljskih materijala smatramo vlastitom pogreškom – naivnom vjerom u natjecateljski duh sudionika. Šteta je nepovratno počinjena, ali sada smo svjesni prijetnje koju smo prije smatrali zanemarivom i činimo sve da se propust ne ponovi.”  Na kraju svojeg javnog obraćanja ponovno briljiraju i zahvaljuju članovima povjerenstva koji su im pomogli u ranom otkrivanju problema (kao da svi zajedno nisu znali da zaštite nema već drugu godinu). Zamislite, DP nije ni u jednoj sjednici raspravljalo o zaštiti zadataka, a ljudima iz suorganizatorske udruge DUMP, koja tijesno surađuje s AZOO, cijelim povjerenstvom i njegovom tajnicom Knezović se, kako sami napisaše, prijetilo. Evo tog briljantnog završetka: “Također, svoje isprike želimo uputiti i mentorima i članovima povjerenstava, čija je brza reakcija pomogla u ranom otkrivanju problema i njegovom rješavanju. Bez vas, rješavanje problema ne bi uspjelo – hvala vam na tome.”

OSVRT DUMP-a NA ŽUPANIJSKU RAZINU INFOKUPA 2012, 1.3.2012.

Nažalost o biti problema niti riječi, a deteljna analize događaja nije načinjena. Jer, kao prvo, ne smije se dogoditi da dostupnost zadataka (ili rješenja) nekoliko godina nije sistemski riješena. Kao drugo, mora biti predviđen sistem za analizu kojim se trenutno mogu povezati ulogirani korisnici sa svojom akcijom koju su poduzimajli prema podatkovnoj bazi. Pa čak i kada postoje odlična sistemska rješenja, greška na pojedinačnoj razini je moguća, jer ovlaštena tehnička osoba može u trenutku nesmotrenosti počiniti npr. “dati dostupnost pogrešnom sadržaju odnosno pogrešnom skupu dostupnih sadržaja”. Tada je riječ o kratkotrajnoj preuranjenoj vidljivosti zadataka ili rješenja.

Zanima nas jesu li u MZOS-u napokon shvatili da je upravo MZOS odgovaran svojoj Vladi RH za rad Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), i da nitko ne smije biti otok bez odgovornosti ?

U međuvremenu je u ponedjeljak 5.3. održano ponovljeno natjecanje iz Algoritama za srednje škole pri čemu su svi učenici rješavali iste zadatke. Podsjećamo, u odluci o poništenju ovog natjecanja napisano je da DP zahtijeva izradu novih zadataka. Tada nije bilo jasno od koga DP to zathijeva (najvjerojatnije od samog sebe), a sada je nejasno zašto su se ‘morali izraditi’ novi zadaci. Jer, ako se državno natjecanje skraćuje za jedan dan, onda su zadaci predviđeni za drugi dan koji se briše, ostali slobodni. No, rezultati, kakvi god da budu, nekoga će nepovratno oštetiti, odnosno već su oštetili. Logično je da  će uvijek postojati jedna grupa koja je prošli put napravila bolje i druga grupa koja je ovaj put napravila bolje. Uz ovakvo vođenje i nezabilježene propuste u dva desetljeća postojanja, natjecanje je nepovratno izgubilo kvalitetu tako da bez radikalnih promjena više neći imati smisla.

Potvrdilo se da su gospoda iz AZOO bila potpuno neodgovorna kada nisu obratila pažnju na pismo koje su im prije dvije godine uputili najbolji hrvatski natjecatelji: Treba imati hrabrosti i ne obratiti pažnju na mišljenje najboljih. Je li riječ samo o hrabrosti?

Otvoreno pismo hrvatskih informatičkih natjecatelja, travanj 2010.

Vrijeme je da se nestručnsti i samovolji stane na kraj.

Roditelji natjecatelja otvoreno su iznijeli svoja zapažanja i zatražili pomoć od najodgovornijih obnašatelja državne vlasti.

Pismo Ministru MZOS te Premijeru i Predsjedniku od strane roditelja, 23.2.2012.

Na roditeljsku inicijativu koja je i odličan primjer pozitivnog razmišljanja, prvi je odgovorio najbolji hrvatski informatički olimpijac, višestruki osvajač zlatnih medalja, student FER-a Goran Žužić, a u ime roditelja mu se zahvalila mr.ars. Vanda Jurković, akademska kiparica, majka višestrukog državnog pobjednika Roberta Benića, učenika 7.r. osnovne škole.

GORAN ŽUŽIĆ: Odgovor – potpora roditeljima

Vanda Jurković: Zahvala Goranu Žužiću u ime roditelja

Potporu roditeljima izrazili su i mnogi drugi istaknuti sudionici u procesu organizirane skrbi o darovitim pojedincima, očekujući istinsku reakciju i potporu nadležnih.

– nastavlja se –